Osnovna škola Stjepana Antolovića Privlaka - Naslovnica

> Naslovnica

Vijesti

MJESEC HRVATSKOGA JEZIKA

Autor: Katarina Ronto, 11. 3. 2021.

Što nam znači materinski jezik? Otkada ga učimo? Koja je prva riječ koju smo izgovorili na materinskome jeziku?
O jeziku, rode, da ti pojem,
O jeziku milom tvom i mojem (...)

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pokrenuo je 2014. godine posebnu manifestaciju Mjesec hrvatskoga jezika. Potaknuti činjenicom da je hrvatski jezik od 1. srpnja 2013. postao službeni jezik Europske unije želja je u svih govornika hrvatskoga jezika podići razinu svijesti o važnosti očuvanja temelja hrvatskoga nacionalnoga identiteta - materinskoga jezika.

Mjesec hrvatskoga jezika obuhvaća sljedeće važne obljetnice:

Međunarodni dan materinskoga jezika - 21. veljače

Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se svake godine 21. veljače od 2000. godine, s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.

U UNESCO-vom dokumentu iz 1970. godine stoji: 

Materinski jezik označuje put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti.

UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša proglasio dan 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika. Važnost toga dana potvrđena je godine 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članku piše: ...svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskome jeziku... Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda (na žalost, u praksi još uvijek nepostignute).

Ovom manifestacijom želimo istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i jezičnom poviješću. Hrvatski je jezik prošao prilično burna razvojna razdoblja, ali je unatoč svim poteškoćama uspio očuvati samobitnost i samosvojnost bez obzira na silne pritiske koji su u povijesti dolazili s raznih strana. Uzeo je ponešto od svakoga jezika koji ga je okruživao ili mu se silom nametao i preživio te je danas življi nego ikad. Slobodno se razvija, njime se slobodno piše i govori, a na međunarodnoj sceni zadobio je veliko priznanje postavši 24. službenim jezikom Europske unije.

Dan hrvatske glagoljice i hrvatskog glagoljaštva – 22. veljače

Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, spomendan je RH koji je Hrvatski sabor službeno proglasio na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu.

Proglašenje tog dana inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora.

Svojom inicijativom Institut je želio skrenuti pozornost javnosti i svih govornika hrvatskoga jezika na važnost promicanja vrijednosti i ljepota hrvatskog glagoljičnoga pisma te omogućiti glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan.

Dani hrvatskoga jezika (11. – 17. ožujka)

U Hrvatskoj se svake godine, od 11. do 17. ožujka, obilježavaju Dani hrvatskoga jezika.

Ta kulturna manifestacija utemeljena je odlukom Hrvatskog sabora 1997. godine, na spomen Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika objavljena je u tjedniku Telegram 17. ožujka 1967. s potpisima osamnaest hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova.

Tekst Deklaracije sastavila je tjedan dana ranije u prostorijama Matice hrvatske skupina znanstvenika, književnih i kulturnih radnika (Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić, Vlatko Pavletić), a Upravni odbor Matice hrvatske tekst je 13. ožujka 1967. prihvatio i razaslao na potpisivanje.

Već 15. ožujka Deklaraciju je potpisalo tadašnje Društvo književnika Hrvatske, a ubrzo zatim i druge ustanove

Deklaracija je bila borba za hrvatski jezik, njegov samostalni razvitak bez ičije nadređenosti, borba da hrvatski narod svoj jezik naziva vlastitim imenom, dakle hrvatski jezik, bez ikakvih drugih atributa ili dvosmislenosti.

Učenici petih i sedmih razreda svojim su prezentacijama i plakatima odali počast i priznanje svome jeziku.

Promatrali su jezik iz povijesne perspektive, ali i kroz prizmu današnjice. Kroz pjesmu i stihove, s ljubavlju prema svom jeziku, njegovoj povijesti, njegovim govornicima, svaki dan živimo svoj jezik – u svoj njegovoj ljepoti i veličanstvenosti.